Nikola Tomašegović

Rođen 1991. godine u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu školu i I. gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je preddiplomski i diplomski studij povijesti i filozofije, nakon čega upisuje poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Doktorski rad pod naslovom „Modernistički pokret mladih u hrvatskoj kulturi i politici na prijelomu 19. i 20. stoljeća“ obranio je 2022. godine pod mentorstvom prof. dr. sc. Iskre Iveljić. U srpnju 2022. godine izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja humanističkih znanosti, polje povijest. Od 2018. godine zaposlen je kao asistent, a od 2024. kao viši asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na studiju povijesti izvodi nastavu na kolegijima vezanim uz hrvatsku povijest 19. stoljeća, teoriju historije i studije nacije i nacionalizma. Surađivao je na više znanstveno-istraživačkih projekata, između ostalog na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu“ voditeljice prof. dr. sc. Iskre Iveljić, na projektu Europskog socijalnog fonda „Nova javna kultura i prostori društvenosti“ te na pet institucijskih istraživačkih projekata u razdoblju od 2020. do 2025. godine. Trenutno je suradnik na dva institucijska NPOO projekta te na uspostavnom istraživačkom projektu HRZZ „Gordijski čvor hrvatske demokracije: kako ga otpeljati?“ (voditeljica: doc. dr. sc. Monika Pažur). Od svibnja do srpnja 2023. godine kao gostujući istraživač boravio je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti i Beču. Sudjelovao je u organizaciji tri međunarodne konferencije i više radionica, objavio je jednu autorsku knjigu (Moderno ili narodno?: modernistički pokret u Hrvatskoj na prijelomu 19. i 20. stoljeća, Zagreb: Srednja Europa, 2024.), za koju je dobio Godišnju nagradu Filozofskog fakulteta, i jednu uredničku knjigu (s Branimirom Jankovićem, Nadilaženje nacionalne paradigme: od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, Zagreb: Srednja, Europa 2025.), desetak znanstvenih radova te je izlagao na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Recenzirao je radove za brojne strane (Centarus, Historical Studies on Central Europe) i domaće (Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Review of Croatian History, Historijski zbornik) znanstvene časopise. Pridruženi je član istraživačke mreže Intellectual History in East Central Europe. Istraživački je fokusiran na teme iz moderne hrvatske povijesti, intelektualne historije, studija nacija i nacionalizma te teorije i povijesti historiografije, a redovito sudjeluje u programima popularizacije znanosti (Kliofest, okrugli stolovi, tribine). Aktivno se služi engleskim, a pasivno francuskim i njemačkim jezikom.